Dijabetes tip 1
Dijabetes krizna stanja
Dijabetička ketoacidoza je po život opasna komplikacija.
Simptomi ketoacidoze su:
mučnina i povraćenja i kod dece bol u trbuhu, disanje može biti duboko i ubrzano, otkucaji srca su obično ubrzani, a ukoliko stanje potraje može nastupiti i koma. Prva pomoć sastoji se u davanju insulina kako bi se ispravio metabolizam šećera i brzo nadoknadili tečnost i elektroliti.
Hipoglikemija
je nizak nivo šećera u krvi (ispod 3,9 mmol/l). Intenzivna terapija insulinom ili lekovima kojima se podstiče lučenje insulina povećava rizik od nastanka hipoglikemije. Hipoglikemija se može pojaviti zbog nedovoljnog uzimanja hrane, vežbanja ili uzimanja alkohola.
Simptomi
uključuju znojenje, drhtanje, glad i ubrzane otkucaje srca. Veoma niske koncentracije glukoze u krvi daju neurološke simptome: konfuziju, slabost, dezorijentisanost, ratobornost, u retkim i najtežim slučajevima komu.
Porodica i prijatelji moraju poznavati simptome hipoglikemije. Bolesniku se mora dati šećer u svim oblicima.
Komplikacije šećerne bolesti tip 1
Osnovne komplikacije šećerne bolesti javljaju se usled poremećaja u krvnim sudovima i zbog oštećenja živaca. Oštećenje velikih krvnih sudova ugrožava srce, a može izazvati probleme u cirkulaciji nogu. Promene na malim krvnim sudovima posebno su opasne za oči i bubrege.
Opšte smernice za lečenje šećerne bolesti tip 1
Insulin je neophodan za preživljavanje i glavno je uporište u terapiji šećerne bolesti tip 1. Izuzetno je važno planiranje pravilne ishrane kao kompenzacija za insulin i izvor zdrave hrane. Oralno dat insulin ulazi preko intestinalnog trakta. On nema hipoglikemijski efekat zbog dejstva gastričnih i pankreasnih enzima, ali može imati efekat u prevenciji dijabetesa tip 1.
Način života kod šećerne bolesti tip 1
Da bi se postigao što veći kvalitet života uz terapiju insulinom potrebno je menjati i životne navike. Tu spadaju dijetetske mere, fizička aktivnost, kontrola telesne težine, nega stopala zbog sprečavanja hroničnih komplikacija dijabetesa. Sve je potrebno raditi u saradnji i preporukama endokrinologa, specijaliste za ishranu i lekarskog tima u sprečavanju komplikacija ove bolesti.

Kontrola šećerne bolesti tip 1
Za pacijente koji boluju od ovog tipa šećerne bolesti važno je pažljivo pratiti koncetraciju glukoze u krvi. Redovno merenje hemoglobina A1c kako bi se utvrdila prosečna koncentracija šećera u krvi. Testiranje urina za otkrivanje prisustva ketona, posebno tokom akutne bolesti ili stresa kada je verovatno da će dijabetes izmaći kontroli. Redovna kontrola komplikacija bolesti na početku lečenja i nakon toga na tri meseca, šest meseci do godinu dana.
Prevencija dijabetesa tip 1
Primarna prevencija dijabetesa tip 1 može se realizovati preko:
- visokorizičnog ili
- populaciono baziranog pristupa.
Pristup visokog rizika uključuje identifikaciju rizičnih pojedinaca, a zatim prevenciju početka bolesti uticajem na genetsku osetljivost ili precipitirajuće faktore spoljašnje sredine. Populaciono baziran pristup je mnogo teži i cilj mu je modifikacija stila života ili eliminacija spoljašnjih faktora, za koje je poznato da su faktori rizika za dijabetes tip 1.
Brojna ispitivanja su pokazala da neki virusi utiču na razvoj bolesti tako da vakcinacija cele populacije se smatra efikasnijom od vakcinacije rizičnih osoba i dijabetes tip 1 može biti smanjen za blizu 30 %, što donosi veliku materijalnu uštedu.
Dugotrajno dojenje beba majčinim mlekom smanjuje rizik za nastanak insulin – zavisnog dijabetesa. Ishrana namirnicama bogatim toksičnim supstancama (bilo u hrani ili vodi) povećava rizik. Najveći efekat u prevenciji se postiže edukativnim programom u prevenciji, lečenju i sprečavanju komplikacija dijabetesa tip 1.
Specijalna bolnica ,,Merkur’’ dugi niz godina se uspešno bavi ovim vidom smanjenja prevalence insulin – zavisnog dijabetesa. Uz dobar edukativni program kojim raspolaže, prednost čini i klimatsko – banjski faktor, kao i postojanje dijagnostičkih metoda za identifikaciju osoba sa povećanim rizikom za nastanak dijabetesa tip 1 čime se stvaraju dobri uslovi za pokušaj prevencije.
Spec. dr med. Ljiljana Milovanović
internista endokrinolog








